Uprkos određenom poboljšanju poslednjih godina, nivo „zarobljavanja države“ na Zapadnom Balkanu i dalje je neprihvatljivo visok, navodi se u novom političkom izvještaju Društva za razvoj i integritet jugoistočne Evrope (SELDI), koalicije organizacija za borbu protiv korupcije. Izvještaj SELDI otkriva da, iako nijedna od zemalja u regionu nije blizu potpunog „zarobljavanja države", podaci pokazuju „kritična oštećenja“ u demokratskim i ekonomskim sistemima i odnosima.
– Na primjer, u Crnoj Gori, veličina farmaceutskog sektora iznosi 66 miliona eura, sa jednom kompanijom koja drži procijenjeni tržišni udio od 52 odsto – piše u izvještaju SELDI.
Ta antikorupcijska inicijativa je ove godine objelodanila sveobuhvatnu metodologiju za nadgledanje i izlaganje ranjivosti „zarobljavanja države“ na Zapadnom Balkanu.
– Podaci sugerišu da glavni izazovi za zemlje u regionu koji i dalje omogućavaju „zarobljavanje države“ ostaju kontrola medija, korupcija u pravosuđu, nedostatak integriteta javnih institucija, nedostatak nepristrasnosti i neadekvatni antikorupcijski postupci – konstatovano je u izvještaju.
Kako se dalje navodi u tom dokumentu, već dosledni nivo „zarobljavanja države“ prisutan u regionu pojačan je pandemijom Kovid-19.
– Vlade u regionu iskoristile su vanrednu situaciju kako bi zastrašile slobodne medije i podrile demokratsku slobodu izražavanja, dok su strane sile pokušale da pojačaju svoj uticaj na javno mnjenje i osiguraju vladinu podršku pružanjem medicinske pomoći i opreme. Kao rezultat, tačno praćenje „zarobljavanja države“ postaje sve fundamentalnije za Evropsku komisiju, koja je ranije ove godine priznala da postoje „veze sa organizovanim kriminalom i korupcijom (na svim nivoima vlasti i uprave), kao i snažna prepletenost javnih i privatnih interesa“. Nadzor nad „zarobljavanjem države" je stoga nezamjenjiv pokazatelj za sprovođenje uspješnog proširenja EU – piše u izvještaju SELDI.
Posebno se ukazuje da javne insticuje često ne rade u javnom, nego u interesu moćnika.
– Posebno zabrinjava što se u četiri od šest država (Srbija, Albanija, BiH i Crna Gora) uočava visok privatni interes u ocjenjivanju pristrasnosti u oblasti „antikorupcije, organizovanog kriminala i sprečavanja pranja novca“. Polovina stručnjaka (dvije trećine u slučaju BiH) procjenjuje da se institucije sa takvim ovlašćenjima ponašaju prema njihovim privatnim interesima, a ne u skladu sa javnim interesom – navodi se u izvještaju.
Termin „zarobljavanja države“ često je dio političkog vokabulara u Crnoj Gori, pominju ga razne međunarodne organizacije i institucije, a posebno je vezivan za stvaranje privatne države i zarobljavanje institucija kako bi radile u korist doskora vladajućeg DPS režima. Oslobađanje zarobljenih instititucija bilo je među glavnim elemntima opozicione kampanje u susret parlamentarnim izborima 30. avgusta.
M.V.
Medijske slobode ugroženeKako se navodi u izvještaju SELDI, postoje značajni problemi sa slobodom medija na Zapadnom Balkanu koji su doprinijeli demokratskom nazadovanju regiona.
– Ovi problemi su pogoršani trendovima oligarhizacije i „zarobljavanjem države“, koji zamagljuju linije između vlade i poslovne kontrole nad redakcijama. To koči ulogu medija da pružaju demokratski nadzor i rezultiraju upotrebom medija za napadanje protivnika, uticaj na politiku i širenje privatnih ekonomskih interesa na politiku, ili obrnuto – navedeno je u izvještaju.